Srbijatransport

SRBIJATRANSPORT ima dugogodišnju tradiciju rada i poslovanja, uz stalno favorizovanje struke, znanja i pozitivnih vrednosti. Srbijatransport je posvećen i stručan institucija poslodavca koja ima izuzetno značajnu ulogu u javno privatnom dijalogu. Naši predstavnici su članovi radnih grupa za izradu zakonskih i podzakonskih akata, učesnici brojnih međunarodnih mešovitih komisija a nalazimo se na Registru transparentnosti i učestvujemo u radu Evropske komisija za saobraćaj, transport i turizam.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Srbijatransport

Putnički saobraćaj

SRBIJATRANSPORT je posvećen i stručan institucija poslodavca koja ima izuzetno značajnu ulogu u javno privatnom dijalogu. Srbijatransport je predstavnik poslodavaca i privrede u procesima uređenja poslovnog ambijenta. Podstičemo konkurentnost i pravnu sigurnost za privredu. Podstičemo digitalizaciju, edukaciju zaposlenih, uslova za bolje poslovanje, podizanje kvaliteta usluga, unapređenje mobilnosti u urbanim i ruralnim sredinama. Zalažemo se za smanjenje nameta, taksi i nepotrebnih procedura, kako bi transport učinili efikasnim, funkcionalnim, razvojnim i ekonomski održivim.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Putnički saobraćaj

Teretni saobraćaj

SRBIJATRANSPORT je kao predstavnik poslodavaca, važna institucija u javno privatnom dijalogu. Zalažemo se za doslednu primenu zakonske regulativei uređenje poslovnog ambijenta. Srbijatransport je inicijator rešenja u interesu razvoja konkurentnosti i pravne sigurnosti za privredu. Naša poslovna deviza je „ Transport Logistika u interesu privrede“. Insistiramo na preciznosti, ubrzanju tokova transporta, konkurentnosti i uslovima poslonja koji su preduslov za povoljnje cene usloga za korisnike. Podstičemo mere kako bi transport učinili efikasnim, funkcionalnim, razvojnim i ekonomski održivim. Transportna privreda je oslonac privrede Republike Srbije.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Teretni saobraćaj

            6. februara 2015. godine održan je sastanak između predstavnika međunarodnih prevoznika i potpredsednice vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorane Mihajlović.

                  Ministarka je izjavila da Uredba o raspodeli međunarodnih transportnih dozvola neće moći da se menja bez saglasnosti Komisije koju čine predstavnici međunarodnih prevoznika i Ministarstva građevinarstva , saobraćaja i infrastrukture što će omogućiti prevoznicama veću pravnu sigurnost neophodnu za planiranje poslovanja.

              Postignut je dogovor oko većine pitanja: deo odredbi oko utvrđivanja reprezentativnosti, licenciranje prevoznika koji obavljaju prevoz vozilima do 3,5 t – biće uvrštene u Nacrt, dok će odredbe o tzv. organizatorima prevoza biti uvrštene ukoliko od Evropske komisije bude dobijena preporuka za to. Dogovoreno je i da se odredbe o izvodima licenci sa i bez ograničenja brišu, jer nije nađeno adekvatno rešenje za utvrđivanje početnog broja licenci i početka primene ograničenja.

             Zahtev prevoznika da se u Nacrtu, u cilju smanjenja rizika poslovanja prevoznika, definiše najmanji broj dozvola koje se dodeljuju prevozniku pod određenim uslovima, nije prihvaćen. Većom pravnom sigurnošću postignut je konsenzus da se Uredbom koja određuje najmanji broj dozvola koje prevoznik dobija sledeće godine pod uslovom da je ispunio sve kriterijume za to, obezbedi sigurniji pravni okvir za ovu delatnost.

  

            Za šest do osam meseci u Srbiji bi umesto putarina mogle biti uvedene vinjete, i to ne samo na  autoputevima, već i na putevima prvog reda, najavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.

         - Vinjete bi pre svega služile da se smanje gužve na naplatnim rampama i omogući bolja kontrola trošenja novca za održavanje puteva. Njihova cena bila bi slična onoj u Sloveniji i Mađarskoj. Trenutno je u izradi opsežna analiza koja bi trebalo da bude gotova u decembru, što znači da bi vinjete mogle da zažive u Srbiji za šest do osam meseci rekla i objasnila da bi uvođenje vinjeta značilo i veća ulaganja u putnu infrastrukturu. Ona je navela da država od putarina godišnje prihoduje 150 miliona evra godišnje, a sa vinjetama bi ta cifra išla i do 300 miliona.

        Prema sadašnjim procenama, cena godišnje vinjete za automobile u Srbiji bila bi 65 evra. Vozači kamiona plaćali bi taksu po pređenom kilometru, a ako se budu sledili primeri iz okruženja, vinjete će biti u prodaji na svakoj trafici i benzinskoj pumpi. U zavisnosti od toga da li idu na duži ili kraći put, vozači u evropskim zemljama biraju između dnevne, nedeljne, mesečne i godišnje vinjete. 

            Obaveštavamo vas da od 01. februara 2015. godine na snagu stupa Opšti deo plana raspodele dozvola za međunarodni javni prevoz stvari, kako je na svom sajtu objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Dokument možete preuzeti OVDE .

          Slovenačko preduzeće DARS koje upravlja autoputevima, upozorilo je da od 1. februara 2015. godine kombi vozila koja su do sada plaćala putarinu kao i obični automobili spadaju u novu kategoriju „2B“ za koje je cena vinjeta za autoputeve dvostruko veća.

             Za vozila ove klase, u koju spadaju motorna vozila sa visinom iznad prve osovine 1,30 metra ili više, i čija je najviša dopuštena masa do 3.5 t, sa ili bez priključnog vozila, godišnja vinjeta će iznositi 220 eura, mesečna 80, a  nedeljna 40 eura. Izuzeti ovog poskupljenja će biti velike porodice i invalidi koji će i dalje moći da kupuju godišnju vinjetu po ceni od 110 eura, isto kao za obične automobile.

       

     

              Evropska komisija je identifikovala infrastrukturalne prioritete i potrebe investiranja za trans - evropsku saobraćajnu mrežu u periodu do 2030. godine.

              Evropska komisija je objavila devet studija o potrebama razvoja  TEN - T Osnovne mreže koridora. U studijama su definisane potrebe razvoja infrastrukture koji obuhvata oko 700 milijardi evra finansijskih ulaganja do 2030. godine. One naglašavaju značaj optimizacije korišćenja infrastrukture duž koridora, posebno kroz upotrebu inteligentnih transportnih sistema, efikasno upravljanje i promociju budućeg čistog transportnog rešenja. Ovo je prvi put da su desetine hiljada kilometara šina, drumskih puteva, vodenih veza, luka, aerodroma i drugih vidova transporta proučavani na takav sveobuhvatan način i sa zajedničkim metodologijom.

             Violeta Bulc, evropska komesarka za saobraćaj je izjavila kako se moraju pojačati napori da bi jezgro mreže do 2030. moglo da obezbedi mirne tokove putničkog i teretnog saobraćaja širom EU. Ona ističe da je sada vreme da se investira u TEN-T projekte i da se maksimalno iskoriste beneficije Connecting Europe Facility-ja i 315 milijardi evra vrednog investicionog plana Evropske Komisije. Ona je istakla da je razvoj Trans - evropske transportne mreže od ključne važnosti težnjama Unije ka većem rastu, poslovima i konkurentnosti. Navela je još da je u vremenu kada Evropa polako izlazi iz ekonomske krize neophodna povezanost EU, bez prepreka, kako bi se jedinstvenom evropskom tržištu omogućilo da napreduje.

               Nastavak teksta možete pročitati OVDE .

               

 

           Primenom Uredbe o raspodeli međunarodnih transportnih dozvola smanjena je mogućnost njihove preprodaje na crnom tržištu. Od septembra 2014. godine do danas razduženo je 89.078 transportnih dozvola.

           Uredbom su uvedeni striktni rokovi raspologanja dozvolama. Od sada dozvole koje se vrate kao slobodne iz razduženja se vraćaju u promet. Cilj da se svede na minimum crno tržište transportnih dozvola je postignut Uredbom, istakao je pomoćnik ministra za drumski transport i puteve Saša Stojanović. Zadatak Ministarstva je da utvrdi optimalan broj dozvola za svakog prevoznika u toku ove godine i da se nastavi reforma u sistemu raspodele dozvola.

          U strukturi vraćenih dozvola oko 25.858 njih su vraćene kao slobodne iz razduženja, što znači da su ih prevoznici podigli nisu iskoristili, 53.209 dozvola je pravilno razduženo, 1.773 dozvola je vraćeno kao neiskorišćeno sa pečatom prevoznika. Nepravilno je razduženo 8.238 dozvola, od kojih je 6.808 dozvola izgubljeno, 222 dozvole su razdužene kao brisane, 272 dozvole su razdužene bez CMR, a 247 dozvola je nenamenski korišćeno . Takođe, 334 dozvola je razduženo sa neodgovarajućim CMR, 39 dozvola je iskorišćeno vozilima nosivosti ispod 3,5 tona, 11 dozvola je oduzeto, 68 dozvola su razdužila preduzeća koja ih nisu zadužila i 236 dozvola je iskorišćeno vozilo koje se ne nalazi u voznom parku.

 

 

Kao što je najavljeno u ponoć, 25. januara 2015. godine uspešno je startovala primena NCTS sistema. Novi elektronski sistem funcioniše bez problema i do ovog trenutka na ovaj način obrađeno je oko 2.000 carinskih deklaracija. To znači da je sada u redovnom postupku, u tranzitu elektronska deklaracija obavezna i trajno zamenjuje upotrebu stare, papirne dokumentacije.

           Sve carinske ispostave uključene su u sistem NCTS, u ovom trenutku ukupno 30 špedicija, dok je njih 70 dobilo odobrenje, što znači da je samo pitanje vremena kada će se uključiti u novi sistem.

Poučena iskustvom susednih zemalja koje su i same morale da počnu da primenjuju NCTS kao preduslov za priključenje EU, Uprava carina Srbije je preduzela sve mere kako bi sprečila eventualne gužve na granici.

Zaposleni i rukovodioci carinske službe aktivno dežuraju da bi se gužve sprečile a potencijalni problemi otklonili na licu mesta. Samo u 142 slučaja postupak je sproveden u starom sistemu (ISCS) jer je iz nekog razloga sistem elektronske razmene podataka bude nedostupan,

Uprava carina je tokom četiri meseca pilot faze projekta ponudila svaku vrstu podrške privredi za korišćenje NCTS: edukaciju za špedicije i transportere, besplatnu aplikaciju za mala i srednja preduzeća, kao i tzv.''Help desk'' servis koji je moguće kontaktirati za sva pitanja u vezi sa primenom novog sistema.

Realna su očekivanja da se uspešnom implementacijom NCTS poveća konkurentnost Koridora 10 u odnosu na ostale koridore u regionu, a samim tim ostvari i veći profit od tranzita kao važne privredne delatnosti. 

 

 

        Obaveštavamo Vas da 

​je Poslovno udruženje drumskog saobraćaja "Srbijatransport"

 uspostavil

​o

 viši nivo saradnje sa Savezom samostalnih sindikata Srbije i da smo na zajedničkom sastanku postigli visok stepen saglasnosti. Dogovorene su konkretne aktivnosti u narednom periodu.

 
       Sprovode se intenzivne aktivnosti na uređenju poslovnog ambijenta uz stalan kontakt sa Ministarstvom saobraćaja, Vladom Republike Srbije, Koordinacionim telom za preduzimanje aktivnosti u borbi protiv sive ekonomije i drugim institucijama koje su odgovorne za sprovođenje zakona.
 
OVDE mozete pogledati prilog emitovan u vestima Regionalne televizije Telemark.