Srbijatransport

SRBIJATRANSPORT ima dugogodišnju tradiciju rada i poslovanja, uz stalno favorizovanje struke, znanja i pozitivnih vrednosti. Srbijatransport je posvećen i stručan institucija poslodavca koja ima izuzetno značajnu ulogu u javno privatnom dijalogu. Naši predstavnici su članovi radnih grupa za izradu zakonskih i podzakonskih akata, učesnici brojnih međunarodnih mešovitih komisija a nalazimo se na Registru transparentnosti i učestvujemo u radu Evropske komisija za saobraćaj, transport i turizam.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Srbijatransport

Putnički saobraćaj

SRBIJATRANSPORT je posvećen i stručan institucija poslodavca koja ima izuzetno značajnu ulogu u javno privatnom dijalogu. Srbijatransport je predstavnik poslodavaca i privrede u procesima uređenja poslovnog ambijenta. Podstičemo konkurentnost i pravnu sigurnost za privredu. Podstičemo digitalizaciju, edukaciju zaposlenih, uslova za bolje poslovanje, podizanje kvaliteta usluga, unapređenje mobilnosti u urbanim i ruralnim sredinama. Zalažemo se za smanjenje nameta, taksi i nepotrebnih procedura, kako bi transport učinili efikasnim, funkcionalnim, razvojnim i ekonomski održivim.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Putnički saobraćaj

Teretni saobraćaj

SRBIJATRANSPORT je kao predstavnik poslodavaca, važna institucija u javno privatnom dijalogu. Zalažemo se za doslednu primenu zakonske regulativei uređenje poslovnog ambijenta. Srbijatransport je inicijator rešenja u interesu razvoja konkurentnosti i pravne sigurnosti za privredu. Naša poslovna deviza je „ Transport Logistika u interesu privrede“. Insistiramo na preciznosti, ubrzanju tokova transporta, konkurentnosti i uslovima poslonja koji su preduslov za povoljnje cene usloga za korisnike. Podstičemo mere kako bi transport učinili efikasnim, funkcionalnim, razvojnim i ekonomski održivim. Transportna privreda je oslonac privrede Republike Srbije.

KVALITET JE NAŠ PRIORITET

Teretni saobraćaj

           Uprava za indirektno oporezivanje BIH donela je Uputstvo o izmeni Uputstva o provođenju postupka po TIR karnetu koje je stupilo na snagu 2. februara ove godine. Izmena se odnosi na popis carinskih ispostava i carinskih referata ovlašćenih za provođenje TIR postupka u BIH, kao i Carinski referat u slobodnim zonama: Visoko, Sarajevo, Mostar i Tuzla.

           Popis svih carinskih ispostava i referata ovlašćenih za provođenje postupka TIR karneta pogledajte OVDE.

 

             Komentarišući sve lošije stanje regionalnih i lokalnih puteva u FBiH i pitanje gde idu naknade koje se uplaćuju prilikom registracije vozila, iz Cesta d.d. Mostar izjavili su kako se prihodi ostvareni po osnovi naknada za puteve iz maloprodajne cene (MPC) goriva i naknada za korišćenje puteva pri registraciji motornih vozila raspoređuju po principu 40% za magistralne puteve (JP Ceste F BiH d.o.o. ), 35% za regionalne puteve (kantonalne ustanove ) i 25% za lokalne puteve i gradske ulice (nadležna opštinska/gradska tela ). 

             Finansiranje javnih puteva u BiH definisano je odredbama Zakona o cestama F BiH prema kome se ono vrši iz tri grupe prihoda: naknade za puteve iz maloprodajne cene goriva, naknade za korišćenje puteva pri registraciji motornih vozila, kroz kredite i donacije.

         Iz Cesta d.d. napominju kako je naknada iz MPC goriva kao indirektni porez, stavljena u isti nivo sa PDV-om, akcizama i carinom kod raspodele sredstava, dok je izuzetak je napravljen kod finansiranja autoputeva i brzih puteva. Oni poručuju kako se iz gore navedenog može zaključiti da oni nemaju nikakve koristi od naknada za puteve kroz registraciju vozila, već da ukupan prihod ostvaruju na tržištu. Još ističu da je to društvo specijalizovano za održavanje magistralnih i regionalnih puteva u F BiH. 

            Organizacija upravljanja javnim putevima u F BiH definisana je odredbama Zakona o cestama F BiH (Službene novine F BiH br. 12/10, 16/10 i 66/13), prema kojima se upravljanje poverava sledećim upraviteljima: JP Autoceste F BiH d.o.o. za autopteve i brze puteve, JP Ceste F BiH d.o.o. za magistralne puteve, javnim kantonalnim  ustanovama za regionalne puteve i opštinskim ili gradskim nadležnim organima za lokalne puteve i gradske ulice. 

Upravitelji su dužni do kraja tekuće godine donijeti godišnji plan i program održavanja i zaštite, kao i program rekonstrukcije, izgradnje i obnove javnih puteva za sledeću godinu. 

        Zbog zastarelog sistema naplate putarine za teretna vozila Slovenija godišnje gubi između 80 i 100 miliona evra, što odgovara domaćim prevoznicima koji vrše pritisak da se dosadašnji sistem ne promeni, navodi ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

          Putarina se za privatna vozila naplaćuje preko vinjeta, a vozači koji ih nemaju se oštro kažnjavaju, dok se teretnim vozilima putarina naplaćuje na stari način, preko naplatnih rampi. To određeni broj vozača zloupotrebljava, pa se koristeći neke puteve voze i besplatno.

         Slovenija ima ukupno 607 kilometara autoputeva, a teretna vozila mogu se voziti bez naplate putarina u dužini od čak 423 kilometra. U tu cifru spada kilometraža trasa na kojima nema naplatnih kućica i oni delovi autoputeva na kojima se naplatne one mogu izbeći silaskom na lokalne puteve.

          List navodi mišljenja stručnjaka koji kažu da je nedopustivo da država i osam godina nakon što je uvela vinjete ne rešava "rupu u sistemu", koja teretnim prevoznicima omogućava da se voze besplatno iako teretni saobraćaj zagađuje okolinu mnogo više nego privatna vozila, pa je država tako u velikom gubitku

          Kompanija DARS, koja upravlja putevima i naplatom putarina, kaže da ni modernizacija sadašnjeg rešenja, u vidu investicije vredne 60 miliona evra, neće rešiti postojeći problem, jer će naplata putarine po pređenom kilometru, o čemu razmišlja i EU, biti moguća tek uvođenjem tzv. elektronske naplate, što je stvar budućnosti. "Dnevnik" navodi da sadašnji sistem odgovara domaćim prevoznicima, ali i preduzeću koje održava sadašnji sistem naplate "ABC".

       Slovenija bi trebalo da se ugleda na susednu Austriju, koja ne dopušta besplatan teretni saobraćaj jer je on jak zagađivač, a ima jeftiniju putarinu za lična vozila nego Slovenija, navodi list.

          Predsednik udruženja slovenačkih prevoznika Andrej Klobasa ne misli da je sadašnje rešenje rezultat pritisaka i lobiranja već smatra da je dobro za prevoznike u unutrašnjem saobraćaju, jer se postavljanje novih naplatnih rampi samo zbog naplate putarina ne bi isplatilo ni u narednih 10 godina.

 

 

 

         Uskoro bi na autoputevima u evropskoj uniji mogla da bude uvedena jedinstvena putarina, čime bi se uklonio sukob zbog novouvedenih putarina u Nemačkoj, objavljeno je nakon susreta evropske komesarke za saobraćaj Violete Bulc sa nemačkim ministrom saobraćaja Alexandrom Dobrindtom u Berlinu.

         Komesarka Violeta Bulc boravila je u Berlinu kako bi sa nemačkom vladom i predstavnicima Bundestaga razmotrila pitanja u vezi sa planiranim uvođenjem putarina za nemačke autoputeve čemu se protive mnoge članice Europske unije.

            Bulc je u zajedničkom izveštaju nakon susreta s Dobrintom naglasila kako je moguće rešenje problema koje će biti "prihvatljivo i iz evropske perspektive". Istovremeno je naglasila da će konačna odluka biti donesena tak kada nemačka vlada predstavi konačnu verziju zakona o naplati putarina. Dobrindt je nakon susreta naglasio da je nacrt zakona "u međuvremenu" potpuno u skladu sa pravilima EU.

         Određene članice Evropske unije prebacuju Nemačkoj diskriminaciju stranih vozača, dok nemački zakon predviđa plaćanje vinjeta za autopoteve za sve vozače od 2016. Vlasnicima automobila registrovanih u Nemačkoj putarina bi bila kompenzovana smanjenjem poreza na motorna vozila, što u Briselu doživljavaju kao diskriminaciju vozača ostalih članica EU.

          Predstavnici nemačke vlade imaju u planu da sa nacrtom zakona otputuju u Brisel početkom aprila kako bi sa Evropskom komisijom zatražilia zajedničko rešenje.

         Komesarka Bulc je pre toga u razgovoru za dnevnik "Die Welt" iznela mogućnost uvođenja jedinstvene putarine za autoputeve na teritoriji Evropske unije.

           Neke druge članice EU-a već naplaćuju putarine i time održavaju autoputeve, ali Komisija strahuje da nemački plan diskriminiše građane EU-akoji nisu Nemci.

        Sistem bi bio dobrovoljan, što znači da bi zemlje članice odlučivale da li žele da se priključe ili ne, dodala je.

     Sistem naplate putarina u EU bi se zasnivao na pređenim kilometrima, a ne na vremenu provedenom na putu, a sav prihod bi bio vraćen zemljama članicama, shodno korišćenju puteva, što bi bilo idealno za ulaganje u infrastrukturu, gvori Bulc i dodaje da Komisija upravo proučava razne nacionalne sisteme naplate kako bi proverila da li su oni u skladu s zakonima EU.

 

 

             Nakon poziva IRU (Unije međunarodnog drumskog transporta) na odlaganje sprovođenja Zakona o minimalnoj ceni rada u SR Nemačkoj na oblast prevoza putnika i stvari u međunarodnom drumskom saobraćaju, IRU je pozdravio odluku nemačke vlade o odlaganju primene dok se ne ustanovi pravna jasnoća i dok se troškovi administracije ne umanje.

          IRU je pozvao na sastanak sa nemačkim Ministarstvom rada kako bi se što pre pronašla praktična rešenja za administrativna pitanja i probleme koji prate primenu novog zakona koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine.

OVDE možete pročitati poziv IRU na odlaganje primene ovog zakona.

 

         Obaveštavamo vas da od 01. februara 2015. godine na snagu stupa Opšti deo plana raspodele dozvola za međunarodni javni prevoz stvari, kako je na svom sajtu objavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Dokument možete preuzeti OVDE .

 

Generalni konzul Mađarske u Subotici Janoš Babić istakao je da naplata putarine u Mađarskoj na delu autoputa od graničnog prelaza Horgoš - Reske - Segedin neće biti ukinuta nakon revizije krajem meseca, ali je izrazio nadu da će se na "starom" putu br. 5. prema Segedinu tokom leta otvoriti granični prelaz, nakon kojeg se na tom putu putarina neće naplaćivati. Da podsetimo, kao što je prethodno objavljeno, vožnja od graničnog prelaza Horgoš-Reske do prvog izlaza za Segedin, od 1. januara 2015. godine je počela da se naplaćuje županijskom matricom. 

Demokratska zajednica vojvodjanskih Mađara (DZVM) je pokrenula peticiju u kojoj se od vlade Mađarske zahteva povlačenje odluke o naplati putarine.Vlada će krajem januara ocenjivati efekte uvođenja novog sistema naplate, a DZVM se nada da će se ponovo moći besplatno putovati tom deonicom.

 

 

 

         O novim cenama putarine za inostrana putnička i teretna vozila ambasada Srbije u Minsku je obavestila Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Izmenjene cene putarine stupile su u primenu 1. januara 2015. godine.

             Nove cene putarine za kamione, sa prikolicom ili poluprikolicom, težine do 12 tona iznosiće 30 eura, a za kamione težine veće od 12 tona 55 eura. Što se tiče putničkih vozila za autobuse do 5 tona potrebno je platiti 30 eura, odnosno 45 eura naknade za one preko 5 tona, objavilo je na svom sajtu Poslovno udruženje "Međunarodni transport" .

 

 

Potkategorije